๑۩۞۩๑ A N Z O T I K A ๑۩۞۩๑
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


Raise your voice against Israel and everyone who protects these criminals, because we all have that right. The right to freedom, the right to life, and the right to choose. No one has the right to silence us!
 
HomePortalLatest imagesTražiRegistracijaLogin

 

 Podijeli sadaku - produži nafaku!

Go down 
AutorPoruka
Donaton
Admin
Donaton


Broj komentara : 4483
Join date : 2013-02-15
Mjesto : The pen is mightier than the sword!

Podijeli sadaku - produži nafaku! Empty
KomentarNaslov komentara: Podijeli sadaku - produži nafaku!   Podijeli sadaku - produži nafaku! EmptyMon Sep 15, 2014 5:46 am

U bosanskoj tradiciji od davnina egzistira veoma zanimljiva praksa djeljenja milostinje čime se želi ovim humanim činom steći božiji blagoslov i prizvati pozitivna energija. Taj tradicijski segment duboko je involviran u bosansku magiju i služi kao završni ritual invokacije duhovne sile. Prema mišljenju stravarki, inače jedni od autoriteta na području narodne medicine, pokazivanje milosrđa je najučinkovitiji metod akumuliranja pozitivne energije koja je sama po sebi iscjeljujuća.

Sadaka ili milostinja se ljudima najčešće daje u novčanom obliku po sistemu koliko pojedinac može odvojiti od sebe, dok se životinjama ona distribuira preko hrane, naročito ribama i pticama. Porijeklo te prakse vrlo je lako pronaći u pojedinim mitološkim predajama među kojima se posebno ističe legenda o velikoj nebeskoj ptici, prokletenoj od Boga, koja se hrani samo sa mirisom dima od izgorenih ljuski voća. Zbog toga je u prošlosti dobrim djelom smatrano ako su ljudi palili ljuske voće. Također, bacanje mrvica kruha ribama u vodi potječe iz mitološkog vjerovanja o  gigantskoj ribi na čijim leđima stoji bik Tur i drži Zemlju. Osnovna ideja prakse jeste da se hraneći ribe u vodi zapravo hrani ili daje snaga gigantskoj ribi da i dalje održava svijet na životu.

Osim toga bogumilska tradicija, čija su vjerovanja i danas prisutna među bosanskim narodom, njegovala je ideju o seobi ljudske duše iz čovjeka u životinju ili obratno. U skladu sa tim načelom u narodu se senzibilirao poseban odnos prema životinjama, posebno onim domaćim, prema kojima se bilo kakav oblik zlostavljanja smatrao velikim grijehom. Zbog bojazni da u nekoj od životinja postoji ljudska duša svaki oblik mučenja je tabuiziran. –„Hajvan ne zna halaliti!“ jedna je od vrlo česti izreka među narodom koja potvrđuje staro pravilo da se životinja ne smije fizički zlostavljati.

Dobra djela spram ljudi ili životinja oduvijek su kod Boga bila dobrodošla i poželjna jer njima se pojedinac pred višom silom iskupljivao, stimulisao svoju sreću i produžavao život te skupljao poene koji su mu bili garancija da će izbjeći velike nesreće i probleme. Izreka koja se često može čuti „Podijeli sadaku – produži nafaku“ odnosno „Udijeli milostinju – osiguraj svoju sreću“  zapravo je najbolji primjer čemu ona služi.
Zanimljiva je praksa blagoslova kojima bosanske žene prizivaju božiju protekciju: „ Da Bog pomogne svakome; ribi u vodi, crvu u zemlju, mravu ispod lista, ptici na grani pa i meni!“. Još je zanimljivija identifikacija životinje i čovjeka te njihova povezanost u predaji koja je nastala u duhu bogumilske tradicije a zabilježio ju je zabilježio Antun Hangi u knjizi „Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini“.

Jednog jutra na putu do grada neki je trgovac prolazio pored mezarja. Idući put on iznenada začude tajanstveni glas: -„Ja ehli kabur“ oglasi se neko. Zbunjen i iznenađen trgovac zastade razmišljajući da li se to neko obraća njemu ili nekome drugom. No, oko sebe nije vidio nikog. Ubrzo začude isti glas: „Danas će nam doći ovdje jedan novi stanovnik!“. –„A koji to?“ upita drugi glas. –„Danas će jedna žena prati odjeću, polit će se vrelom vodom i od toga umrijeti“.
Tada trgovac shvati da to mrtvaci u mezarju razgovaraju i sjeti se kako mu je supruga za kahvom rekla da će cijeli dan prati rublje pa da joj po nekom dječaku pošalje dva somuna iz grada jer ih ona neće zbog posla stići napraviti sama. Nakon što glasovi utihnuše trgovac se smiri i sa nekom zebnjom u srcu nastavi svoj put ka gradu. Stignuvši u grad on kupi dva somuna i pošalje ih po jednom dječaku svojoj ženi. Međutim, tog dana mu sumnja i strah ne dadoše mira pa on mnogo prije nego inače zatvori svoj dućan i krenu kući. Prolazeći pored istog mezarja on ponovo začude one iste glasove:
-„ Ja ehli kabur, neće nam ona žena doći u mezare!“ – „A zašto?“ upita drugi glas. _Oštenila se kuja blizu kuće te žene pa ju je ona nahranila. Zbog toga joj je Allah oprostio sve grijehe i produžio život!“. Te riječi malo umiriše trgovca i on nastavi žurnim korakom kući. Pred kućom ugleda ženu kako sjedi i odmara se.
-„Jesi li danas prala rublje?“ upita je on a nakon što mu ona potvrdno odgovori on je upita da li je ručala. Žena mu odgovori da nije jer je imala mnogo posla. Zadnji odgovor potpuno zbuni trgovca.  – „A gdje su ti somuni?“. Žena iznenađenja njegovim pitanjima odgovori mu: „Jedan kruh je u kući a drugi sam dala nekoj kuji što se oštenila tu blizu naše kuće“. Tada trgovac shvati da su mrtvaci govorili o njegovoj ženi.

Davanje milostinje u bosanskoj tradiciji osim svoje humane naravi krije u sebi i različite motive od želje za ozdravljenjem od bolesti, za sreću, božiju zaštitu, etc. Milostinja se često dijeli i onda kada se ide na neko veliko putovanje kako bi ono proteklo uspješno i sigurno. Ovo su samo neki od mnogih primjera.

Sadaka pticama i ribama

Uobičajena praksa stravarki jeste da nakon završenog rituala u posudu koju je koristila za svoj rad izdrobi komad kruha na sitne mrve, promješa ih tri puta rukom u pravcu kazaljke na satu i baci napolje pticama da ih pojedu.

Utorkom ili petkom onaj ko sumnja da je pod negativnim uticajem magije uzima cijeli kruh, izlomi ga na sitne komadiće u vrećici i onda sa njom odlazi na most. Stojeći na mostu tri puta okrene u smjeru kazaljke na satu tu vrećicu rukom oko sebe i na kraju baci mrve u rijeku da ih pojedu ribe.


Sadaka siromašnima

Ako nekog boli glava ili loše spava onda ta osoba uzme nešto novca, tri puta ga držeći u ruci pronese oko svoje glave u smjeru kazaljke na satu i potom udijeli nekom siromahu.

Ako žena ne može dugo ostati u drugom stanju onda onda tokom devet mjeseci dijeli milostinju siromašnima kako bi time stekla božiju milost i ostvarila majčinstvo.

Sadaka za dušu rahmetlije

Na mjestu gdje je prenoćio mejit u kući odmah nakon što se on iznese napolje postavi se posuda puna pšenice i ostavi tu preko noći. Sutradan se ta pšenica odnese i pokloni nekoj siromašnoj familiji ili osobi. Na takav način se, prema vjerovanju, olakšava duši mejita da što prije nađe svoj mir.
Na vrh Go down
 
Podijeli sadaku - produži nafaku!
Na vrh 
Stranica 1/1
 Similar topics
-
» Podijeli sadaku, produži nafaku!

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
๑۩۞۩๑ A N Z O T I K A ๑۩۞۩๑ :: ۞ ETNOLOGIJA BiH - ETHNOLOGY BiH ۞-
Idi na: