SaharTV - U povodu 9. decembra, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida, ”Asocijacija Bosna” će predstaviti projekat digitalnog i interaktivnog predstavljanja genocida nad Bošnjacima, masovnih grobnica, logora…
Bosanskohercegovačka dijaspora raspolaže izuzetnim potencijalima koji se vrlo često realizuju kroz NVO aktivizam. Jedan od svježijih pozitivnih primjera je ”Asocijacija Bosna” koju su pokrenuli mladi Bošnjaci iz Danske i Austrije.
Njihov primarni cilj je da kroz korištenje savremenih tehničkih mogućnosti afirmišu kulturu sjećanja na genocid u Bosni i Hercegovini.
"Naša organizacija je nastala iz jasne potrebe. Smatramo da ima prostora za djelovanje kao i davanja doprinosa kada je riječ o kulturi sjećanja genocida. Naša misija je krajnje jednostavna, a to je da želimo razvijati, pomagati i učestvovati u projektima iz digitalne, video produkcijske i izdavačke oblasti kada je riječ o Bosni i Hercegovini, sa posebnim akcentom na period iz 1992-1995. godine kada je nad Bosnom i Hercegovinom počinjena agresija, a nad Bošnjacima genocid. Želimo pomagati postojeća udruženja i projekte, a istovremeno sami raditi na vlastitom doprinosu”, rekao je Sanjin Jakić iz ”Asocijacije Bosna”.
Digitalna i interaktivna platforma
U povodu 9. decembra, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida, ”Asocijacija Bosna” će predstaviti svoj projekat digitalnog i interaktivnog predstavljanja genocida nad Bošnjacima, masovnih grobnica, logora…
“Platforma 'Genocid.ba' – Genocide Roadmap/Mapa genocida je prva digitalna i interaktivna platforma koja će prikazivati zločinačku i genocidnu putanju agresora na Bosnu i Hercegovinu počevši od prve masovne grobnice Sutina koja je nastala u proljeće 1992. godine nadomak Mostara pa sve do jula 1995. godine i dešavanja u i oko Srebrenice. Na platformi posjetilac će imati priliku da za svaki grad vidi sljedeće: intro, tok dešavanja - šta se dešavalo i kako, broj žrtava i prognanih, specifične priče koje su karakteristične za svaki grad. Za primjer navodimo priču Amile Džaferagić iz Biljana kao i post-ratni period sve kroz nekoliko klikova”, pojašnjava Jakić.
Tim ”Asocijacije Bosna” je za navedenu platformu razvio obiman portfolio sa ciljem da se u kontinuitetu dopunjava sa raznovrsnim sadržajem.
“Na međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida projekat najavljujemo, a sredinom 2023. godine platformu puštamo u eter kroz prvi video na bosanskom i engleskom jeziku. Cilj nam je da vremenom postanemo glavna edukacijska platforma školama u Evropskoj uniji kada je riječ o edukaciji i podacima o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, zbog planiramo razne oblike saradnje sa edukacijskim institucijama”, dodaje Jakić.
Novo izdanje knjige Roya Gutmana “Svjedok genocida“
Jedan od projekata koji je ”Asocijacija Bosna” najavili je novo izdanje knjige Roya Gutmana “Svjedok genocida”.
“Roy Gutman je veliki prijatelj Bosne i Hercegovine. On je pružio veliku podršku ideji platforme 'Genocid.ba'. Njegova izvještavanja u 'Newsdayu' koje je nagrađeno Pulitzerovom nagradom i koje je dokumentovano u knjizi 'Svjedok genocida', su spasila živote hiljadama ljudi. On je prvi nazvao dešavanja u Bosni i Hercegovini pravim imenom - genocidom. Zahvaljujući njemu, Edu Vulliyamiju i Pennyju Marshallu svijet je vidio šta se dešava u Bosni i Hercegovini pravim imenom - genocidom. Zahvaljujući njemu, Edu Vulliyamiju i Pennyju Marshallu svijet je vidio šta se dešava u Bosni i Hercegovini. Njegova knjiga je štivo koje treba da čitamo i na koje treba da se vraćamo u kontinuitetu. Zbog svega navedenog nam je jako drago što smo prije mjesec dana potpisali ugovor i time stekli prava da na bosanskohercegovačko tržište sredinom naredne godine, 30 godina od prvog izdanja, objavimo novo izdanje knjige 'Svjedok genocida'”, istakao je Jakić.
Projekat “Genocid.ba“ zahtjeva kontinuirani rad na prikupljanju, obradi i objavljivanju materijala koji dokazuje agresiju i genocid u BiH.
“U kontinuitetu ćemo dodavati gradove na mapu, dok ne budemo imali sva mjesta koja su bila dio zločinačke i genocidne putanje agresora na Bosnu i Hercegovinu”, objašnjava Jakić.
Nosioci ovog projekta su mladi profesionalci iz bosanskohercegovačke dijaspore koji su po zanimanju inžinjeri, web-developeri, content-menadžeri, odnosno osobe koje su na različite načine žrtve agresije.
”Ovo je njihov doprinos kulturi sjećanja. Osnovani smo u Danskoj, ali planiramo da otvorimo HUB organizaciju u Beču do kraja 2023. godine”, kazao je Jakić.
(TRT Balkan)
