Mađarska je bez imalo dvojbe zemlja bogatog folklora ali i magijskih vjerovanja. Poput svojih susjeda Rumuna i oni proslavljaju 23.aprila praznik svetog Juraja ili Georgija te je stoga zanimljivo na trenutak uroniti u svijet šarolikih rituala koji svoje porijeklo vuku iz antičkih vremena.
Praznik svetog Georgija, slavnog ubice zmaja, Mađari proslavljaju u aprilu, kod kojih se on naziva, bar kod tomošnjih seljaka, početkom proljeća i od ovog datuma dani postaju dugi. Stočari tada po prvi put u godini istjeruju stoku na pašu, započinju mnogi drugi poslovi te se ukida bilo kakva zabrana sijanja po vrtovima i njivama. Posebno je, čak i danas, popularno vjerovanje da se na ovaj dan, kad izađe Sunce, posije sjeme dinje kako bi ih te godine bilo u izobilju. Na ovaj dan, navodno, zemlja se budi a sa neba padaju čarobne kapi po poljima i livadama.
Zbog tog nadasve nadnaravnog dešavanja jurjevska rosa smatra se iznimno magičnom da se čak tvrdi kako je vrijednija i od samog zlata. O običaju prikupljanja rose uoči Đurđevdana postoji mnogo etnoloških radova. Dok pojedini tekstovi navode da rosu skupljaju isključivo žene, i to potpuno gole, jer će samo tada od nje biti magijske koristi, drugi opisuju pastire koji u zoru, zajedno sa starim ženama, potpuno obučeni “obiru” rosu. No, kako god bilo, ritual je veoma zanimljiv i svakako vrijedan opisa.
U noći Jurjeva vještice i drugi zlonamjerni pojedinci idu u polja noseći sa sobom bijele čaršafe kako bi skupili i narodski kazano “obrali” rosu sa žita i trave. Kada su čaršafi dovoljno mokri i puni tekućine odnose ih kući gdje ih cijede u metalno posuđe i ulijevaju kravama u vodu, čuvaju u dobro zatvorenim loncima ili s njome pripremaju hranu. U zoru Jurjeva starice su omatale bijeli čaršaf oko dugog štapa i onda s njim kupile rosu koju su davale kravama kako bi te godine obilno davale mlijeka. Po nekim mađarskim selima rosa se morala skupiti tačno u ponoć a mokri čaršaf se odnosi kući i omotavao kravi oko glave ili se rasprostirao po njenim leđima. Navodno, sve krave u štali imale su koristi od ovog čaranja pošto bi im vimena bila puna mlijeka te godine. Ukoliko se prikupljena rosa stavi u kvasac i njime zamjesio hljeb tvrdilo se da će ta domaćica ispeći više kruha iz kante nego iz vreće. Osim navedenoga, jurjevsku rosu su voljele i pripadnice nježnijeg spola vjerujući da, ako se njome okupaju, postaće vilinski lijepe i zavodljive. Ukoliko nekim slučajem na Đurđevdan pada kiša, umjesto rose skuplja se kišnica u lonce i ostavlja na Suncu dok se, kako kažu, ne ukiseli.
U Mađarskoj se vjeruje da svakog onog ko uhvati crvenog leptira prije 23.aprila očekuje sreća tokom cijele godine. Ukoliko se ovaj leptir stavi pod prag radnje, restorana ili kafića privući će mnogo gostiju.
Ako se leptir čuva u novčaniku onda će svom vlasniku privući finansijsku sreću i prosperitet.
Svako Jurjevo donosilo je najveću opasnost po domaću stoku, naročito krave, kojima su zlobne starice ili komšinice raznim magijskim ritualima oduzimale mlijeko i činile ih neplodnim. U cilju da se zaštite od njih seljaci su znali prosipati proso oko štale ili ispred njenih vrata okretati drljaču čiji su oštri vrhovi trebali zaplašiti sve nepoželjne posjetioce. Pojedini seljaci zaključavali su štale i na vrata stavljali po tri krsta. Ipak, najboljom zaštitom, kako protiv vještica, tako i samog đavola, smatrao se slijedeći ritual. Uoči praznika se na dvorištu prostirao bijeli stolnjak i po njemu se stavljalo po devet zrna pšenice, devet zrna kukuruza, devet zrna ječma, ovasa i ostalog žita. U zoru, kada bi rosa pala na zrnevlje, ono se skupilo i tog jutro bacalo pred kokoške i ostalu perad te davalo u hranu stoci.
Još uvijek je živo folklorno ubjeđenje da zmije i gušteri nisu otrovni sve dok ne prođe 23.april. Ako neko pak uoči Đurđevdana vidi mrtvu zmiju, te godine će biti bolestan, a ko sretne živu biće zdrav. Ko bi pojeo pečenu zmiju, uhvaćenu prije praznika, navodno bi zadobio moć da može razumjeti jezik svih životinja. Vjeruje se, isto tako, da na ovaj dan zmije i škorpije izlaze iz svojih rupa, jer ih toplina budi no na Jurjevo zmije nisu otrovne, nego riječna i izvorska voda, pa ju je zabranjeno piti. Međutim, preporučuje se kupanje u rijeci kako bi se čovjek oslobodio bolesti i postao zdrav.
TRAVA KOJA OTVARA SVE BRAVE
Uoči ovog dana i tokom njega velika pažnja se poklanja odabiru i berbi raznog bilja koje se koristi za ljubavnu magiju, prizivanje sreće ili liječenja. Tako djevojke prije praznika beru puzavicu u polju govoreći: “Kao ja tebe berem, tako neka momci puze za mnom”. Običaj je da se na ovaj praznik traži po livadama djetelina sa četiri lista. Smatra se da je taj klasični simbol sreće na 23.april još jači i moćniji nego bilo kada u godini, pošto posjeduje čarobne moći i ispunjava apsolutno sve želje. Djetelina sa četiri lista, slučajno pronađena na Đurđevdan, i pažljivo ušivena u bluzu ili košulju, donosi nositelju vjeru, nadu, ljubav, sreći i zaštitu tokom cijele godine. Ukoliko takvu djetelinu neudata djevojka stavi pod jastuk te noći usnit će svog suđenika.
U noći svetog Georgija, na “pustoj crkvi” raste “trava koja otvara brave” i daje “krvavu rosu”, i onaj ko bude imao nevjerojatnu sreću da je ugleda u ponoć treba posjeći svoj dlan i dopustiti da na ranu kapne rosa iz biljke. Nakon toga svaka brava koju dotakne tom rukom ispred sebe otvoriće se sama.
Ko želi ugledati vješticu ili čak više njih neka u noći ovog praznika stoji na velikom raskršću. Uoči Jurjeva odnosno tokom te noći narod vjeruje da je moguće čuti vještice kako razgovaraju i govore koje su biljke dobre a koje loše. Pored toga, smatra se da su sve biljke na Jurjevo ljekovite i sa magijskom moći. Upravo zbog toga se na ovaj dan bere bilje za lijekove i pomoć.
PRORICANJE O VREMENU I GODINI
Od Jurjeva pa do sredine septembra vrijeme postaje nestabilno te vrlo lako može uništiti ljetinu i urode pa je nekada egzistirao običaj da se po malim seoskim crkvama u tom periodu svakog petka održavaju mise i moli za lijepo vrijeme.
Ako se žabe začuju prije Jurjeva, očekuje se rano ljeto.
Ukoliko zagrmi nedjelju ili dvije prije Jurjeva onda će biti dobra žetva te godine.
Ako je na Jurjevo loše vrijeme, nemojte se plašiti mraza pošto ga više neće biti.
Ako je na Jurjevo pšenica toliko visoka da se u nju može sakriti svraka to je znak bogate žetve.
Ukoliko je vrijeme lijepo na ovaj dan vrlo lako može takvo ostati do kraja mjeseca.
Ko napravi sebi kesu od vjeveričje kože prije Jurjeva nikada mu novca u njoj neće nedostajati. Isto tako, ko prije ovog praznika sakrije pare u šišmiševo krilo kažu nikada neće ostati bez novca.
