O imenu
U jednoj krajiškoj familiji dvije godine zaredom rodile su se dvije djevojčice negdje u vremenu oko Kadr noći, i obje umrle. Njihova majka, uplašena, otišla je kod hodže po savjet jer je bila trudna i opet je trebala roditi oko ove svete noći. Mudri hodža joj je po „otvaranju zvijezde“ rekao da će roditi djevojčicu ali da joj ne daje, kao u prethodnim slučajevima, imena slična ovom prazniku poput Lejla, Kada ili Kadifa već neko sasvim drugačije ime. Tako i bi. Djevojčica nije imala zlu sudbinu i preživjela je.
(Kazivala Zehida Družanović)
O mezarju
Specifikum Velike Kladuše, ali i drugog dijela Cazinske krajine, jeste običaj da skoro svaka familija ima svoje mezarluke, koji se nalaze u neposrednoj blizini kuće. Takav adet se ne susreće nigdje u BiH osim ovdje. Međutim, zadnjih decenija on se gubi i postaje uobičajeno da se formira jedno mezarje za sve članove nekog mjesta.
Proricanje o vremenu
Ako konji često udaraju nogama od zemlju doći će rano zima.
Zima će biti jaka i žestoka ako se večernja zvijezda vidi na istoku.
Kad se desi pomračina Sunca biće gladi u narodu.
O drvetu oraha
Vjeruje se da nije dobro imati drvo oraha blizu kuće, a posebno je loše zaspati pod orahom dok ne prođe Mijena (Hidirlez, šesti maj), jer ko to učini oboljeće ili psihički izluditi. Kada se sječe orah to nikada ne smije učiniti muškarac iz te kuće kojoj drvo pripada nego se pozove neko drugi, obično iz komšiluka, da ga posiječe. Za orah narod tvrdi da se pod njim najlakše može ograjisati tojest nagaziti, posebno u akšam.
Lokalne izreke
"Šta god ima guzicu ima i usta" time se u narodu želi kazati da svako mora za sebe znati progovoriti, reći šta mu treba. Biti snalažljiv.
"Mjesec mart nosi škart" ili "Mart odnese sav škart". Time se želi reći kako u martu umre najviše bolesnih ili starih ljudi.
Za starog insana koji nikako da umre narod šaljivo kaže:" Nije mu još Azrail poslao telegram".
"Neka svoga pa i u gori vuka".
"Ne laje kuja zbog sela nego zbog sebe".
"Šta te muči o tome pričaš".
"Dok dođe do Boga, došlo je do droba".
"Svako je nasađen na svoj panj", tojest svako ima svoju narav.
"Ima jednu vilicu na zemlji a drugu na nebu", kaže se za pohlepnog insana.
"Svaka zloba nađe svog roba".
"Belaj niti kopa niti ore".
"Iz dobrote niko ne bjeźi", odnosno kad ti je negdje dobro i lijepo (ili sa nekim) ne bi odatle išao nikuda.
"Kom obojci, kom opanci", ili u prevodu: pa kako god bude.
"Rugala se ruga pa postala druga."
"Kud jaso, jaso, kući na raso!" Kaže se nakon povratka s nekog putovanja.
"Promućkaj pa prolij." Kaže se na nečiju glupost ili glupu izjavu.
"Pokrij se ponjavom", reče se onom koga se želi podcijeniti ili obezvrijediti.
"Mogu te kupiti za šaku mekinja!", u smislu da je toliko siromašan.
Za pobjedu na sudu
Kad se pođe na sud putem se potraži ljeskovo drvo i sa njega odlomi komadića (ivera) tako da se u svaki džep stavi po jedan. Još jedan komadić se odlomi i kad se dođe na sud, stavi se pod jezik, pa ćeš pobjediti u parnici.
Predskazivanje gostiju : kada na pod padne nož doći će uskoro muški gost, padne li kašika doći će ženski gost.
Za osobu bijele (plave) kose u narodu se kaže "da je pomličit".
Muškarcu kovrčave kose se kaže "kvrčo".
Kad nekome "gore" uši (zacrvene se), kaže se da ga neko ogovara.
Nekad je narod vjerovao da se uši (vaške) mogu dobiti ako se kosa pere hladnom vodom.
Kad stravar ili stravaruša slučajno ogarave neki dio ruke (očade ih) u toku tog ili narednog dana nekome će saljevati strahu.
Kad se djetetu čestita rođendan potegne se malo za uho "da naraste".
"Udara ko Maksim po diviziji!"
Kada se začuje gavran narod vjeruje da on kaže "kvar", pa ako se nekom tada želi nesreća kaže se: Čar bar bio (ime) kvar!
Tvrdi se da će ubrzo nakon toga prozvana osoba imati neku štetu u kući ili sa sobom.