ŠTA SE RADI NA MLADU NEDJELJU

Prema starim etnološkim zapisima kratki period oko mjesečeve mijene idealan je za vračanje. Naime, u danima pred mijenu vlast imaju đavoli, a dolaskom mladog Mjeseca, poraste snaga dobrim duhovima pa oni preuzimaju vlast od džinna i šejtana. Kako nekada, tako i danas, najviše se čara i baje na mladi petak i na mladu nedjelju.

Od davnina je poznato na našim prostorima da su prvi dani nakon mjesečeve mijene iznimno povoljni za razne rituale i magijsku praksu a kojih su se naši stari jako držali. Na primjer, mladim se petkom smatralo sevapom otići nekome u goste ili nasaditi kvočku na jaja, dok se generalno za prvu sedmicu nakon ukazivanja Mlađaka vjeruje da je dobro sve posijati, posaditi i započeti. S druge strane, vjerovalo se da je veliki grijeh ubiti neku životinju na mladu nedjelju. Još jedan tabu, kojeg se i danas drže mnoge stare žene, jeste da se na mladu nedjelju ne smije nikome ništa posuditi, pa čak ni šibica. Naime, sve ono što se posudi može postati savršen rekvizit za nečije čaranje.

Kada bi neko malo dijete bilo boležljivo i slabo bi raslo majka bi ga na mladu nedjelju, prije izlaska Sunca, odnijela na neko raskršće i čekala ko će prvi naići tim putem. Prvog prolaznika, bez obzira na spol i godine, zamolila bi da makazama tri puta odsječe djetetu po pramen kose, čime bi to lice dobijalo titulu “šišani kum” ili “šišana kuma”, i darovalo bi se nekim poklonom. Nakon toga dijete bi ozdravilo i počelo rasti.

Ako nekog boli ispod rebara, kad mu skoči ko brus na želudac, pa ga to muči, onda mu vele, da ima dalak. Obično ga liječe (osijecaju) stare babe, “osijecalice” ili ljekarice (vračarice): “Dalak se osijeca samo na mladu nedjelju ili srijedu prije Sunca uz basmu: Dalak da sahne, zora ide da svane …”

Na mladu nedjelju u šutnji i bez okretanja unazad skidaju se bradavice. Kada se pojavi Mlađak na nebu bradavice se istrljaju zemljom i gledajući u Mjesec kaže: “Sa mene prošlo, na tebe došlo”.

Ako koga boli ruka, noga, glava ili što drugo, namaže se na mladu nedjelju prije sunčeva izlaska svinjskom masti, a onda ide do kakvog prijelaza, gdje namaže kolac, za koji se neko mora uhvatiti kada tuda prolazi. Ko se prvi dotakne namazanog mjesta, dobit će onu bolest, koje se sada rjiešio bolesnik.

Nekada se u Cazinskoj krajini govorilo kako krava hrani pola kuće pa su mlijeko, sir i maslo bili u središtu magijskih nastojanja da se očuvaju u nečijem domu. Stoga se velika pažnja poklanjala stoci na koju su često kidisale vračare odnosno sihirbaze. Na mladu nedjelju davao se vratić i sol stoci, kako bi se oslobodila uroka, magije ili bilo kakve bolesti. Vratić (Tanecetum vulgare) bi se pomiješao sa solju govoreći ovu basmu: “Vratiću po Bogu bratiću, povrati moje stoke mlijeko”. U knjizi iz 1972.godine, autora Dušana Čalića pod naslovom “Simpozij o Petrovoj gori”, spominje se odnosno autor hvali umijeće kladuških stravarki i učenih neni koje su znale liječiti narod i stoku. Čalić navodi: “Cijenio se veliki uspjeh kojim su liječile bule iz okolice Velike Kladuše”. Ukoliko uzmemo u obzir da je knjiga nastala u komunističko doba kada se nije gledalo sa razumijevanjem na religiju ili magiju ova izjava dobija posebnu težinu.

Cijeli tekst pročitajte na ovom linku: https://esmerovic.com/sta-se-radi-na-mladu-nedjelju/