NAJSTARIJE GRANICE BOSNE PO DOMINIKU MANDIĆU I DJELU METHODOS IZ 753.g

„Prema Methodosu JUŽNA je granica prastare Bosne tekla u krupnim crtama razvodnim planinama između Bosne i Hercegovine, koje dijele vode Jadranskoga mora od dunavskih Crnoga mora. Počevši s planinama koje leže sjeveroistočno od Duvna i Raduše te se zovu: Vranica, Bitovnja, Ivan Planina, Bjelašnica, Treskavica do Drine kod Ustikoline više Foče. Svojim velikim visinama i gustim šumama, kojima su bile u srednjem vijeku obrasle navedene planine, one su činile naravnu granicu prema zemljama današnje Hercegovine....

Prema naveenom opisu Methodosa ISTOČNA granica stare Bosne tekla je rijekom Drinom. Ona je dijelila Bosnu od Raše, dotično od izvorne, stare Srbije....Da je Drina bila istočna granica stare Bosne i dijelila Bosnu od Srbije, imamo znamenito svjedočanstvo Ivana Kinama, tajnika cara Emanuela Komnena (1143-1180). („Bosna nije podložna velikom županu Srba nego je sama za se, poseban narod, koji svojim zasebnim načinom živi i upravlja se.“ Ivan Kinam)

SJEVERNA granica stare Bosne nije jasna pa Dominik Mandić za tu granicu uzima djelidbu između bivših rimskih provincija Panonije i Dalmacije „...granica između rimske Panonije i Dalmacije prelazila je rijeku Bosnu kod Zavidovića i dalje tekla razvodnim gorjem rijeke Krivaje i Konjuhom, zatim rijekom Drinjačom do njezina utoka u Drinu...Tom je crtom morala teći SJEVERNA granica i početne Bosne..“

..ZAPADNU granicu stare Bosne , koja je bila obrasla gustom borovinom, valja tražiti na rameđu između poriječja rijaka Bosne i Vrbasa. Tu su granicu činile ove planine: Krušćica planina, Vranica sa Zec planinom, Radovan, Komar planina, Vlašić planina, Borje planina. Ovaj cijeli sklop planina morao je biti u srednjem vijeku obrastao s gustom borovinom a su se sve te planine zvale zajedničkim imenom „Gora borova“...“

*Izvor: Dominik Mandić „Bosna i Hercegovina; Svezak I“